Znanost

Zašto je more plavo

Zašto je more plavo

Zašto je more plavo i je li uistinu

Različita osobna iskustva sugeriraju da se boja mora i oceana može značajno promijeniti i s vremenom i mjestom, od blistave tirkizne i bjelkaste zelene, preko ultramarina, mornarsko-plave boje, do sivih i posmeđih voda. Pa zašto je more plavo i zašto svi odrastamo misleći tako? Ispostavilo se da je promjena boje mora posljedica i fizike i biologije. Čista voda je naravno bistra. Međutim, ako je dovoljno duboko, pa se svjetlost ne može odbiti od morskog dna, čini se tamnoplavom. To je uglavnom zbog neke osnovne fizike. Ljudske oči sadrže stanice sposobne detektirati elektromagnetsko zračenje s valnim duljinama između oko 380-700 nanometara. Unutar ovog pojasa različite valne duljine odgovaraju različitim bojama koje vidimo u dugi. Molekule vode bolje apsorbiraju svjetlost koja dolazi u dužim valnim duljinama, što znači crvene, narančaste, žute i zelene. To uglavnom ostavlja dojam plave, koji imaju kraće valne duljine. Budući da je manja vjerojatnost da će upiti plavu svjetlost, ona može prodrijeti u dublje dubine, čineći duboku vodu “plavijom”. Međutim, čistoća morske vode varira. Čestice raširene u njemu mogu povećati rasipanje svjetlosti. Pijesak i mulj, koji se u more prenose iz rijeka ili ih valovi i oluje izbacuju s morskog dna, mogu utjecati na boje obalnih voda. A organski detritus poput raspadnute biljne tvari – znanstvenicima poznate kao organska tvar otopljena u boji – također može zakomplicirati sliku dodavanjem zelenila, žute ili smeđe boje. Sada znamo odgovor zašto je more plavo ili barem zašto nam se takvim čini.

Zašto je more plavo i koji su čimbenici za to zaslužni

Obično po veličini manje od glave pribadače, jednostanične alge koriste zeleni klorofilni pigment za hvatanje energije sunca za pretvaranje vode i ugljičnog dioksida u organske spojeve koji čine njihova tijela. Kroz fotosintezu procjenjuje se da su odgovorni za stvaranje oko polovice kisika koji udišemo. Presudno je to što fitoplanktoni apsorbiraju elektromagnetsko zračenje u crvenim i plavim dijelovima spektra vidljive svjetlosti, ali odražavaju zelenilo, što objašnjava zašto je more plavo, no i zašto izgleda zelenije tamo gdje one obitavaju u većem broju. Znanstvenici nadgledaju oceanske boje sa satelita od 1978. Koliko god bile lijepe, ove slike imaju veću svrhu. Mogu se koristiti za praćenje onečišćenja i fitoplanktona. Fitoplankton se može vrlo brzo razmnožavati kao odgovor na promjene u njihovom okruženju, poput promjena temperature i naglih promjena u razini hranjivih sastojaka. Znanstvenici su pokazali da se njihova populacija može udvostručiti u jednom danu. Što više fitoplanktona pluta svjetskim oceanima, to se više atmosfere usisava ugljični dioksid. Zbog svog mjesta u dnu mreže morskih prehrambenih proizvoda, to može imati važne posljedice po čitav ekosustav. Oni su primarni izvor hrane za zooplanktone, sićušne životinje poput veslonožaca, krila i meduza. Zauzvrat, zooplanktone jedu ribe, koje jedu i druge životinje, od kapica i anemona do morskih pasa i kitova. Promjene u morskoj boji također mogu signalizirati početak smrtonosnog fenomena poznatog kao crvena plima i oseka ili štetno cvjetanje algi. Većina sunčeve svjetlosti raspršuje se, na putu prema površini mora, česticama u zraku. Ono što ostane ili se apsorbira ili rasipa u vodi. No, oko 10% se rasprši natrag iz vode u atmosferu i potencijalno u smjeru satelita koji mjeri koliki je udio u zelenom ili plavom spektru. Dakle, tu se krije odgovor na pitanje zašto je more plavo.

Zašto je more plavo, no zašto je i slano?

Nakon što smo odgovorili na pitanje o tome zašto je more plavo, dalje ćemo istražiti zašto je ono slano. Svatko tko je kušao morsku vodu znat će da je nevjerojatno slana – zapravo ima prosječni sadržaj soli oko 3, 5%. Dio soli u moru potječe iz podmorskih vulkana i hidrotermalnih otvora, ali većina kopna dolazi. Kišna voda otapa minerale i oslobađa soli sa stijena na kopnu, a zatim ih rijeke prenose u more. Kako sunce zagrijava more, voda isparava, ali sol ostaje, što more čini još slanijim. Procjenjuje se da svake godine u more uđe 4 milijarde tona soli, ali ocean ne postaje slaniji jer se slična količina soli taloži na dnu oceana svake godine, pa je razina soli prilično uravnotežena. Slanost mora nije ista u svim dijelovima svijeta. U blizini ekvatora, gdje su temperature više, događa se veće isparavanje i tako morska voda ima veću koncentraciju soli. U blizini polova, otapanje leda i jaka kiša razrjeđuju morsku vodu, čineći je manje slanom. Dakle, to nam objašnjava zašto je more plavo i slano.

Tagovi:

Više članaka

Jutarnja erekcija razlog

Jutarnja erekcija razlog

Jutarnja erekcija sasvim je normalna pojava kod muškaraca. Može se javiti kod muškaraca svih životnih dobi, pa čak i beba još kada su u maternici. Jutarnja erekcija razlog je pita

Da li je moguće predvidjeti budućnost

Da li je moguće predvidjeti budućnost

Znatiželja za budućnost postoji u svakoj osobi još od malih nogu pa tako i najmlađi već vrlo rano pričaju što bi htjeli biti i kako bi htjeli da im budućnost izgleda. Interes za budućnos

Erekcija u pedesetim godinama

Erekcija u pedesetim godinama

Potencija se tradicionalno očekue od muškarca neovisno o dobi, kao njegovo alfa obilježje s kojim uvijek mora zadovoljiti na tom polju. Smatra se da je potentan muškarac siguran u se