Prihvatimo li gladijatorsku arenu kao ishodište cirkuske, u zajedničkom smislu obreda tjelesnog žrtvovanja, onda je iznimno indikativan i čin kojim su, upravo pod utjecajem kršćanstva, krvave borbe društvenih otpadnika ukinute. Crkveno milosrđe nije pak trajalo dugo – inkvizitorsko izvođenje Europe na „pravi put“ u vatrenu je smrt odvelo stotine tisuća žena proglašenih vješticama jer su činile natprirodne/protuprirodne stvari. Inkvizicija kao istjerivanje drukčije, dakle pogrešne vjere ili krivovjerja, te istodobno propagiranje Biblije kao svetoga slova, utjecalo je i na kulturološke obrasce po kojima se ženi iznimno rigidnim tumačenjima odredila uloga podređenog …

Godine 1955, otprilike tri desetljeća prije nego što će cirkusu odati počast naslovivši svoju knjigu eseja o književnosti i kazalištu „Nevesele oči klauna", Ranko Marinković, jedan od najvećih hrvatskih pisaca dvadesetog stoljeća, u središte svoje drame „Glorija: Mirakl u šest slika" postavlja ženski lik koji povezuje dvije naizgled nespojive, ali međuzamjenjive institucionalne hijerarhije – cirkus i katoličku Crkvu.
Mlada karmelićanka, bivša trapezistica, upušta se u teški zadatak da vlastitim tijelom odglumi kip Majke Božje, paradoksalno uprežući sve artističke vještine, zahvaljujući kojima je nekoć izvodila nadljudske pokrete, kako bi uprizorila nepomičnu i …

Žene u cirkuskom ringu su često bile, i od strane akademski obrazovanih osoba i od strane laika, gledane u odnosu na ono što nam njihovi performansi mogu reći o rodnim ulogama žena u našem društvu. Koristeći to kao polaznu točku, ovaj rad uzima u obzir postojeći implicitni binarni odnos između žena kao objekata koji se izvode i žena kao subjekata koji izvode u cirkusima, a čime zarađuju za život. Istražit ću i korisnost i ograničenja ovih gledišta kao analitičkih pomagala, u njihovom odnosu ka žanru koji često za sobom povlači …

Tridesetogodišnji novi cirkus, Circus Oz, ušao je u legendu, ali unatoč odrasloj dobi, odbija „odrasti”.  Program je još uvijek svake godine prepun klaunerijske ludosti koja improvizira rod, cirkus, životinjstvo i provale bijesa. Od samih početaka, performerice Circusa Oz privlačio je cirkus uslijed transgresije rodnih normi tih legendarnih mišićavih performerica tradicionalnog cirkusa. Prvobitni performeri Cirkusa Oz i njihovi neobuzdani majstorluci neovisni o rodu sada su zasluženo legende što pružaju primjer generacijama koje tek dolaze.
Na koji način gledatelji doživljavaju visceralnu politiku mišićavih tijela pri korištenju akrobatske strunjače, trapeza, motke ili odjeće …

Doslovni prijevod „cirkumfleksije“ ili svinuća/izvinuća, spiralne abrevijature kao karakteristike srednjovjekovnih rukopisa, ali i metodološkog postupka autobiografskog diskurza (nadvitog nad samoga ili samu sebe) te starog kontorcionističkog zanata, dopušta pomisao da svaka ispovijed iskrivljava, izobličuje, ali i obgrljuje iskustvo koje nazivamo vlastitim.
Ova zakrivljenost na osobit način spaja predstavu „Preljev“ kanadske izvedbene umjetnice Angele Laurier s djelom „Cirkumfesija“ Jaquesa Derride. U oba slučaja, autobiografski tekst „kruži“ oko govora o obiteljskoj rani, o obitelji kao rani, s time da Laurier pokušava „inkorporirati“ u svoje tijelo obiteljsko pamćenje (različitim tehnikama projekcije), dok ga …

“Ali vi niste pravi cirkus! Pravi cirkus ima životinje! Cirkus bez životinja je kao avion bez krila“, kritizirali su tradicionalisti kad se na australskome kopnu prvi put pojavio ženski cirkus. Žene se nisu dale smesti i odgovorile su: „Avion bez krila je raketa!“

Australski Women's Circus međunarodni je model uspješnoga socijalnog cirkusa i involvacije zajednice. Njegovi programi osiguravaju nekompetitivno okruženje u kojem polaznice mogu istraživati svoje fizičke vještine i raditi zajedno. Cirkus stoga radi s različitim i raznolikim skupinama žena – od mladih majki, zatvorenica, žena s intelektualnim ili fizičkim hendikepima, …

Lik transgresivne žene u cirkusu sveprisutan je u suvremenoj pop-kulturi: pop zvijezda Pink trenutačno se preokreće i vrti na tri kontinenta (Europi, Australiji i Sjevernoj Americi) u sklopu svoje rasprodane „Funhouse” turneje gdje preuzima višestruke cirkuske uloge – vladarice ringa, jedva odjevene zračne performerice, akrobatkinje i artistice na trapezu.

I drugi su se slavni izvođači okrenuli cirkusu u potrazi za inspiracijom: Madonna, Janet Jackson i Britney Spears, nalazeći mjesto iskrenom priznanju ženske moći u kulturalnom forumu koji bi u protivnom mogao proglasiti njihove nastupe običnom seksualnom objektifikacijom i spektaklom. U australskom …

Pojedina rodna pitanja, specifična za cirkus, imaju tendenciju činiti vezu cirkusa i roda paradoksalnom. Prvi paradoks je povijesne naravi. Moglo bi se reći da je cirkus kroz povijest bio prostor izlaganja iznimnih tijela; ne samo tijela iznimnih zbog svojih vještina (kako je to uglavnom danas), već i tijela posebnih zbog svojih razlika. U ovom su kontekstu čak i žene postajale izuzetno drugačije bivajući izuzetno tjelesno vješte.
Sljedeći paradoks je sociološki. Čak i ako cirkusko okruženje još tvrdi da je prostor alternativnih životnih stilova i kreativnih izopćenika, prostor posvemašnje otvorenosti različitome, ponekad …

Žensko pitanje u suvremenom cirkusu pita zapravo o rodu u umjetnosti. Ako vjerujemo da umjetnost ne može ignorirati društvene uvjete u kojima se producira, moramo razmotriti kako žene egzistiraju u francuskoj umjetnosti u odnosu na političke perspektive. S estetskog gledišta, zanimljivo je primijetiti da je pitanje identiteta sustigla promjena od ranih dana feminizma.
Danas, umjetnici i umjetnice radije ispituju (ili igraju) muško-žensku polarnost, negoli striktno pitanje identiteta. Suvremeni francuski cirkus nije iznimka u tom umjetničkom trendu. Predavanje će, počevši od reprezentacije žene u tradicionalnom cirkusu, procijeniti napredak i pokušati otvoriti nekolicinu …

Cilj ovog rada je identificirati učinke „prijelaza u umjetnost” u cirkusu kroz ženski performans u cirkuskom ringu. Naime, uloge pripisane ženama su se promijenile zato što više nisu sistematski određene spolom te zato što su muške i ženske vrijednosti danas jednako prenesene, utjelovljene te prisvojene i od muških i od ženskih umjetnika. I obrnuto, raspravit će se i utjecaj ovih estetskih promjena na pristup cirkusa suvremenoj umjetnosti.
Ova analiza ne predstavlja estetsko iščitavanje već etnosociološko istraživanje usmjereno na transformaciju identiteta (ženskog i umjetničkog). Zasniva se na nekoliko etnografskih istraživanja ostvarenih putem …